Granotoč i vrbotoč

granotoč, lat. Zeuzera pyrina, foto:internet

 U lipnju, srpnju i kolovozu u voćnjacima se pojavljuju leptiri granotoča, odnosno sitanca modrog, lat. Zeuzera pyrina, prepoznatljivoga po velikim bijelim krilima, raspona 5-7 cm, s kovinastoplavim točkama. 

Uz njega leti i vrbotoč, lat. Cossus cossus L., tamnosivi leptir s poprečnim tamnosmeđim crtama na prednjim krilima raspona oko 9 cm. 

Iz jaja koja ženke odlože na koru izlegu se žute gusjenice granotoča s crnim bradavicama i dlakama, te mesnatocrvene gusjenice vrbotoča s tamnosmeđom glavom. Zavlače se pod koru i u drvu buše okomite hodnike dulje od 20 cm. 

Razvoj im traje 1-2 godine, te mogu načiniti velike štete. Nakon drugog prezimljenja povlače se prema kori, zakukulje se u zapretku iz kojeg idućeg ljeta izlaze leptiri.

vrbotoč, lat. Cossus cossus L., foto: internet

 Granotoč oštećuje mlade voćke slabije bujnosti, a vrbotoč starija bujnija stabla, na kojima se ubušuje u deblo. Pojedine se grane ili cijela stabla suše i pucaju jer gusjenice izjedaju srž. Piljevina koja pada iz drva i izlučivanje soka znakovi su ulaska gusjenica u drvo. Izvucite ih iz hodnika žicom svinuta vrha i uništite. Ne uspijete li, u rupe uštrcajte insekticid pomoću cjevčice pričvršćene na dozu spreja, primjerice kofumina 7 ili nuvana 7. Otvore odmah premažite voćarskim voskom. Grane ili cijele voćke koje su se osušile odrežite i spalite ili usitnite sječkalicom.
Granotoč najveće štete čini na jabukama i kruškama, ali i ostale voćke i ukrasno bilje može stradati. Vrbotoč, naime, koji je najčešći na vrbi, po čemu je dobio i ime, oštećuje više od 200 različitih vrsta drveća.