Luk je dvogodišnja ili trogodišnja kultura, što ovisi o uvjetima uzgoja. Ako u prvoj godini prije potpunog završetka vegetativne faze biljke pređu u stanje mirovanja, sljedeće će se godine vegetacija nastaviti, pa će se oblikovati lukovica, a do cvatnje će doći tek u trećoj godini. Ta se pojava koristi u trogodišnjem načinu uzgoja luka tako da se u prvoj godini u vrlo gustom sklopu iz sjemena uzgoje lučice, koje prelaze u stadij mirovanja čim narastu 2-2,5 cm promjera. U drugoj godini iz njih se razvijaju odebljale lukovice, glavice luka, što je glavni razlog uzgoja ove povrćarske kulture, a u trećoj godini iz glave luka raste stabljika, luk cvate i razvija sjemenke. Ponekad se ipak dogodi da luk već u drugoj godini procvate, što ovisi o veličini lučica i temperaturi njihova čuvanja tijekom zime, vremenskim uvjetima za vrijeme uzgoja luka i reakciji luka na duljinu dana. Iz krupnih lučica promjera većeg od 2,3 cm čuvanih pri temperaturi nižoj od 15°C ubrzo poslije sadnje razvit će se cvat. Sitnije lučice daju manji postotak biljaka koje će procvasti, osobito ako se čuvaju pri temperaturi 15-21°C. Prijevremenu cvatnju luka može prouzročiti i suša te visoke temperature tijekom vegetacije, kao i hladno proljeće poslije tople jeseni. S obzirom na duljinu dana postoje dvije skupine sorti, one kratkog dana koje oblikuju velike lukovice ako dnevno osvjetljenje traje 12-13 sati, te one dugog dana koje neće oblikovati lijepe glavice dok dan ne bude dulji od 14-16 sati. Stoga primjerice u ekvatorijalnom području gdje dan tijekom cijele godine traje 11-13 sati sorte luka dugog dana nikad neće oblikovati zadebljalu lukovicu, a u Kanadi gdje tijekom vegetacije dan traje 14-20 sati glavice luka neće oblikovati sorte kratkog dana. S obzirom na to, u našim su krajevima za sjeverna područja povoljnije sorte dugog dana posađene u proljeće, a za južna područja one kratkog dana, gdje se mogu posaditi u jesen.
Moj povrtnjak je smješten u središnjoj Hrvatskoj pa je najpovoljnije vrijeme za sadnju lučica za dobivanje glavica luka ožujak. Sa sadnjom se ne smije kasniti jer luk razvija plitko čupavo korijenje pa se mora dobro ukorijeniti prije nego što jače zatopli. Luk uzgajamo nakon rajčica, zelja, tikava i slična povrća koje smo obilno gnojili organskim gnojivima. Na tlima slabije plodnosti prije sadnje valja ukopati oko 100 g mineralna gnojiva s većim udjelom fosfora i kalija. U početku vegetacije luk bi trebalo povremeno zalijati ako vlada suša¸ no potkraj vegetacije, u vrijeme dozrijevanja, pogoduje mu suho i toplo vrijeme, pa ga više ne bi trebalo zalijevati. Lučice posadite, na težim tlima pliće a na lakšim dublje, na razmak od desetak cm unutar reda, a razmak između redova trebao bi biti 15 – 20 cm. Za 1 četvorni metar potrebno je 50 – 60 lučica veličine od 1,5 do 2,4 cm.
I ja sam neki dan kupila lučice, odvojila sam one veće za uzgoj mladog luka pa ću ih sljedeći tjedan posaditi među turske karamfile na cvjetnjaku ispred kuće i vaditi kako budu dospijevale. Sitnije lučice sam spremila u podrum; posadit ću ih na proljeće za uzgoj glavica luka.