Vrt u rujnu

   Temperature bi se u unutrašnjosti Hrvatske u rujnu trebale pomalo spuštati i vrelo ljeto bi trebalo završiti. Sve su češće jutarnje magle, prosječna mjesečna temperatura zraka u nizinskom dijelu Hrvatske iznosi oko 15,8°C, a u središnjem planinskom području oko 14,6°C. U priobalju i na otocima našega Jadrana, sa srednjom temperaturom oko 20,7°C, u rujnu može i dalje vladati ljetni ugođaj. U nizinskom pojasu u rujnu padne oko 65 l/m² oborina, duž obale i na otocima 95 l/m², a u središnjem planinskom dijelu Hrvatske oko 135 l/m². Sunce u rujnu u Zagrebu izlazi oko 6 h 30 min, a zalazi oko 19 h. Kad na livadama uočimo prve cvjetove mrazovca, lat. Colhicum autumnale, znamo da je nastupila fenološka rana jesen, a kad počnu dozrijevati plodovi hrasta i kestena prava jesen je tu.

U korisnom dijelu vrta veći dio radova u rujnu odnosi se na berbu, vađenje i spremanje povrća i voća za zimu. U povrtnjaku berite zelje, kelj, cvjetaču, korabicu, salatu, endiviju, radič, blitvu, špinat, rajčice, krastavce, paprike, patlidžane, bamiju, tomatiljo, mahune, tikvice, dinje, lubenice, kukuruz šećerac te vadite peršin, mrkvu, celer, pastrnjak, ciklu, rotkvu, podzemnu korabu i crni korijen. Želite li u kopnenom području produljiti vegetaciju i berbu do kasne jeseni, na gredice s kojih nije sve ubrano postavite konstrukciju niskih i visokih tunela, na koju ćete prije prvih jesenskin mrazova navući netkanu ili najlonsku foliju.

Gredice s kojih ste sve povrće pobrali štihajte i gnojite, pa pripremite za uzgoj ozimih kultura. U kopnenom području izravno, prema plodoredu, na početku rujna posijte rotkvice, a do sredine mjeseca špinat, matovilac i vrtnu krešu tj. grbicu. Posadite luk srebrnjak, češnjak, luk kozjak te presadnice zimske salate i ozimog kelja. Na Jadranu izravno posijte i salatu te posadite presadnice endivije, radiča, salate i ozime cvjetače. Nakon presađivanja flanaca sve biljke uvijek treba dobro zaliti.
Na gredicu za uzgoj presadnica u kopnenom području posijte na početku mjeseca ozimu salatu, a u primorskom području i ozimi kelj te luk srebrnjak. Višegodišnje biljke na gredici za ljekovito i začinsko bilje, primjerice matičnjak i metvicu, razdijelite i rasadite, osobito ako su se jako raširile te ih pognojite zrelim kompostom. Kelj pupčar, brokulu, kinesko zelje, korabicu, mrkvu, poriluk i drugo kasno povrće okopajte i nagrnite te prema potrebi prignojite mineralnim gnojivom s većim udjelom kalija, pogotovo ako je tlo u povrtnjaku slabije plodno.

U godinama kad ljeti vlada suša, povrće i na početku rujna valja redovito zalijevati. No od sredine mjeseca prestanite zalijevati, kako bi se povećala količina suhe tvari u tkivu biljaka. Povrće koje sadržava manje vode može se dulje čuvati. Tlo na gredicama s rajčicama neka bude neprestano podjednako vlažno kako se plodovi ne bi raspucavali. Kad dani i noći postanu hladniji, još će mnogo plodova rajčice dozreti, osobito na dobro razvijenim biljkama kojima ste u kolovozu otkinuli vrhove s novim cvjetovima. Za razvitak plodova iz tih cvjetova u jesen u našim krajevima nema naime dovoljno vremena.

U voćnjaku je naradosnije vrijeme u godini jer dozrijevaju šljive, jabuke, kruške, lješnjaci, orasi, a u jadranskom području ima i smokava, rogača, badema, kasnih bresaka i mandarinki. Pripremite letvarice i slične sandučiće za voće, očistite police u spremištu na koje ćete ih složiti. Ako voća ima mnogo, valja se odlučiti koliko ćemo voća ostaviti za jelo u svježem stanju, ovisno o tome imamo li spremište gdje se voće može dulje očuvati, te hoćemo li dio uroda zalediti ili odmah skuhati pekmez, kompot, sokove, sirupe i slično. Nakon berbe, kad otpadne lišće, voćke možete početi orezivati. Budete li uklanjali deblje grane, rane nastale rezom ne zaboraviti premazati zaštitnom pastom ili cjepljarskim voskom. Vrijeme je i za orezivanje malina, kupina, ribiza i ogrozda: prorijedite grmove, odrežite osušene šibe malina i kupina koje su ove godine dale rod te ukonite sve zaražene izbojke.

 

I u ukrasnom dijelu vrta u rujnu ima dosta posla. Prikupljajte sjemenke cvijeća koje želite sačuvati, osobito onih vrsta koje ne podnose presađivanje, kako biste ih u proljeće mogli posijati na željeno mjesto. Cvjetnjake i dalje treba plijeviti i okopavati, uklanjati ocvale cvjetove, osobito trajnica i ruža jer stvaranje plodića i sjemenki nepotrebno iscrpljuje biljke. Odrežite također i sve oštećene i osušene grančice ruža, a ružama penjačicama potkraj rujna skratite predugačke grane. Uzgajate li celozije, lunarije i fizalis i slično cvijeće koje se može sušiti, odrežite cvatove i zavežite ih u kitice pa ih objesite da se što brže osuše na propuhu. Cvjetnjake do sredine listopada treba raščistiti, pokupiti otpalo lišće i stabljike trajnica, ocvale jednoljetnice počupati te sve to usitniti i odložiti na kompostiranje. Prazne i nove cvjetnjake prekopajte i pripremite za sadnju novoga cvijeća u jesen ili na proljeće. Povoljno je vrijeme za sadnju trajnica te vazdazelena drveća i grmlja. Zbijene korijenove bale sadnica s gusto isprepletenim korijenjem rastresite pa ih uronite u kantu s vodom kako bi biljke prije sadnje dobile zalihu vode. Trajnice koje cvatu u proljeće i ljeti, npr božur, najbolje je posaditi u prvom desetodnevlju rujna, kako bi biljke do zime imale dovoljno vremena da se prime i ukorijene. Prije sadnje tlo dobro prorahlite, ukopajte kompost i uklonite što više korijenja korova. Početak i sredina rujna najbolji je termin i za vađenje, dijeljenje i presađivanje trajnica.
Vrijeme je i za sadnju tulipana, narcisa, zumbula, visibaba, ozimnica, kionodoksa i sličnoga lukovičasta i gomoljasta cvijeća otporna na hladnoću. Sve posađeno bilje, i drveće i cvijeće, poslije sadnje dobro zalijte da se korijenje i lukovice stope s tlom; to je biljkama poticaj za stvaranje novoga korijenja.
Vrijeme između kolovoza i listopada povoljno je za jesensku gnojidbu tratine mineralnim gnojivima s većim udjelom kalija što omogućuje da „zeleni sag“ dobro podnese zimsku hladnoću i dočeka proljeće u dobroj kondiciji. Pognojiti možete i mlada stabla četinjača te ruže i ostalo grmlje, jer kalij jača biljna tkiva pa poboljšava otpornost na niske temperature.
U rujnu bi trebalo ošišati vazdazelene živice te pokositi i prozračiti tratinu. Osim toga sada se može zasnovati i novi travnjak jer je tlo još uvijek dovoljno toplo da trava brzo nikne. Trebalo bi pronaći malo vremena i za prebacivanje kompostne hrpe; trebalo bi je dobro promiješati i prorahliti da se prozrači i prosuši te zreo kompost odvojiti za kasnojesensku gnojidbu.

Pelargonije i drugo cvatuće bilje u posudama na terasi i na balkonu može ostati vani sve do prvog mraza. Ne treba ih više gnojiti; samo po potrebi zalijevati, trgati ocvale cvjetove. Pelargonije i fuksije možete razmnožiti ukorjenjivanjem reznica u malim lončićima. Osjetljivo kućno bilje koje je ljeto provelo na balkonu treba skloniti u kuću jer su povećana vlaga i hladne noći za njih nepovoljne. Oleanderi, kaktusi, azaleje i kamelije mogu još ostati vani, ali pod krovom, zaštićene od kiše. Ukrasno grmlje i drugo otporno bilje u loncima koje prezimljuje vani također bi trebalo skloniti pod krov i sve rjeđe zalijevati da se pripremi za mirovanje.

E sad, lijepo je sve to što bi trebalo napraviti u rujnu nabrojila Stara vrtlarica, no pitanje je što ćemo od svega toga uspjeti učiniti u našim vrtovima, osobito ako se vrućina nastavi, ako nam sunce i bude pržilo glave, a temperature budu tijekom dana i dalje više od 30 Celzijevih stupnjeva.