Kad se posve oblikuje krošnja
i voćka uđe u punu rodnost, rezidbom se održava ravnoteža između vegetativnog
rasta i rodnosti. Time se omogućuje obilan i kvalitetan urod. Voćka koja se
redovito orezuje ima bolje osvijetljenu i prozračniju krošnju, plodovi su bolje
obojeni, krupniji i kvalitetniji. Štete koje nanose bolesti i štetnici su
manje. Ako je krošnja pregusta, intenzitet fotosinteze je slabiji, zameće se
manje cvjetnih pupova, te mogu stradati od pozebe. Izbojci koji se razvijaju u
sjeni mogu biti manji i nezreli.
Iako se voćke moraju rezati
na određen način, specifičan za svaki uzgojni oblik, nekih se osnovnih uputa
uvijek valja pridržavati. Tako bi trebalo svake godine krošnju prorijediti,
odrezati sve grane usmjerene prema središtu, te uspravne, suhe, polomljene ili
zaražene rak-ranama. Odstranite i sve preniske grane povijene prema tlu, jer
ometaju radove u voćnjaku, te grane koje se isprepliću. Kako bi produljnice
skeletnih grana bile jednostruke i ne bi se račvale, uklonite vršne grane koje
im konkuriraju. Uz prorjeđivanje krošnje pojedine grane i prikratite, zahtjeva
li to uzgojni oblik.
Pri rezidbi je važno odrezati
sve uspravne nerodne izbojke odnosno mlazove ili šibe vodopije, koje izbijaju
iz debljih grana, zasjenjujući krošnju i odnoseći mnogo vode i hraniva. Također
bi trebalo pokupiti sve zaostale plodove na granama, tzv. mumije, te ih
spaliti, jer mogu biti izvor zaraze monilijom. Dobro bi bilo očistiti koru
debla i jačih grana žičanom četkom. Time uništavamo štetočince koji prezimljuju
u pukotinama kore i sprečavamo njihovo širenje u proljeće. Koru postružite
brižljivo, pazeći da je ne ogulite preduboko.
Režete li deblje grane,
primjerice pri pomlađivanju starih stabala, mjesta reza premažite voćarskim
voskom ili tvorničkim preparatima za zaštitu od prodora uzročnika truleži drva.
Zagovornici ekološkog
voćarstva preporučuju nakon rezidbe prskati voćke čajem od preslice i premazati
deblo i deblje grane biodinamičkom pastom za njegu voćaka.