Emisija za selo i poljoprivredu

Premda više ne radim kao agronom – radim samo u svom vrtu i pišem vrtlarske podsjetnike na ovom vrtlarskom blogu - agronom u meni još uvijek želi svaki tjedan čuti što ima novoga i koji problemi izlaze na vidjelo u sektoru poljoprivrede. Stoga svake nedjelje ujutro od 8:05h do 10h na Prvom programu Hrvatskoga radija slušam Emisiju za selo i poljoprivredu u kojoj se obrađuju aktualne teme iz poljoprivrede i prehrambene industrije u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a emitira se iz Zagreba, Osijeka i Pule te s terena iz cijele Hrvatske. Emitiranje ove zanimljive i veoma rado slušane emisije započelo je daleke 1948. godine kad je radio bio čudo tehnike, kutija koja govori i svira, a Stare vrtlarice još nije bilo na ovome svijetu. Svoje mjesto na radiju tada je dobio i život na selu, odnosno poljodjelstvo, stočarstvo, voćarstvo i vinogradarstvo.Urednici emisije svake nedjelje, od samog početka emitiranja, slušateljima donose aktualne vijesti, razgovore, reportaže i brojne korisne savjete. Česti gosti Emisije za selo i poljoprivredu su agronomi, predstavnici savjetodavnih službi, ljudi iz ministarstva poljoprivrede i povezanih državnih službi, sveučilišni profesori, proizvođači povrća i cvijeća, ratari, voćari, vinogradari, vinari, stočari i drugi ljudi koji se bave poljoprivredom. U prvim emisijama spikeri su čitali zapise novinara s terena, no pojava magnetofona, velikih poput kovčega i teških 20 kilograma, omogućila je novinarima i urednicima snimanje na poljoprivrednim gospodarstvima. Putovali su i vlakom i zaprežnim kolima i prenosili poruke poljoprivrednika.
A prije tridesetak godina Emisija za selo i poljoprivredu počela se izravno emitirati iz sredine u kojoj poljoprivrednici žive i rade. Urednici emisije često ističu da je najvažnije razumjeti probleme sela, biti ondje, razgovarati sa seljacima i pokušati putem etera pomoći ljudima koji žive sa zemljom i od zemlje da vrijedno rade svoj posao i žive od poljoprivrede. Susreti na poljoprivrednim površinama, u podrumima i na seoskim dvorištima najvažniji su sadržaji emisije, a urednici često govore o najuspješnijim hrvatskim poljoprivrednicima koji proizvode ekstra djevičanska ulja, visokokvalitetna vina, meso, žito, mlijeko, voće i druge poljoprivredne proizvode. A 24. travnja 1987. godine emisija je izašla iz studija i prvi put je u potpunosti emitirana s terena. Urednik te emisije bio je Ivica Fodor, a domaćin emisije poljoprivredna zadruga Krapina. Govorilo se o zadrugarstvu, otkupu mlijeka, pčelarstvu i voćarstvu. Otada Emisija za selo i poljoprivredu svojim pokretnim studijem zalazi u sve dijelove Hrvatske.
Prvi urednici bili su Šime Mihovilović i Ivo Horvat, potom je dvadeset godina emisiju uređivao Rudi Zadravec, koji ju je upotpunio stručnim savjetima i odgovorima na pisma slušatelja. U idućim godinama urednici su bili Momir Jovičić, Ivica Fodor, Ivo Lončar, Gorana Holub-Veršić, Marko Bijažić, Verica Mađer, Slavko Milas, Sanja Cota, Martin Vuković i drugi.
"Poljoprivreda je najplemenitija djelatnost na svijetu; najveća je bolest glad, a seljak proizvodi hranu i zato ga treba poštovati. Termin emitiranja naše emisije savršeno je pogođen - nedjeljom, kad ljudi ne rade” kazao je urednik Ivica Fodor koji je više od 30 godina uređivao Emisiju za selo i poljoprivredu Hrvatskoga radija.
Sada emisiju uređuju i vode Mirta Milas i Filip Matijević, a uz brojne stručne savjete u svakoj emisiji možemo čuti i agrometeorološku prognozu - agrometeorolog analizira vrijeme protekloga tjedna te najavljuje vrijeme za idući tjedan.


U zadnjih nekoliko emisija glavne teme su bile elementarne nepogode, štete na usjevima od divljih svinja, prosvjed protiv peradarskih megafarmi, prosvjed veterinara, biosigurnosne mjere u uzgoju svinja, baranjska vina, kuga malih preživača, afrička svinjska kuga, iskorištavanje vune, tripice i poljoprivredna mehanizacija. A u današnjoj emisiji bilo je riječi o žetvi pšenice i otkupnim cijenama žita, zakonu o lovstvu, državnim potporama za mini sirane, varaždinskim vinima, pojeftinjenju goriva, magarećem mlijeku iz okolice Zadra te janjetini i štrudlima iz Jaškova.
A nakon današnje emisije prisjetila sam se jedne emisije iz 2020. kad smo saznali da su moslavački vinari iz udruge Škrlet darovali vino vinarima na Pokuplju i Banovini kojima su se bačve pune vina razbile u razornom potresu - potres magnitude 6.2 prema Richteru 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta pogodio je Pokuplje - pa je iz njih iscurilo vino.

I na kraju moram spomenuti da Hrvatska radiotelevizija ove godine obilježava 100 godina Hrvatskog radija i 70 godina Hrvatske televizije, prisjećajući se prvog radijskog javljanja iz Zagreba 15. svibnja 1926. godine i legendarnih riječi Božene Begović: “Halo, halo, ovdje Radio Zagreb”. Tijekom cijele godine održavaju se brojni programski, produkcijski i javni događaji kojima HRT želi istaknuti svoju ulogu javnog servisa kroz desetljeća.