Avokado na balkonu

Prije nekoliko godina u jednom njemačkom vrtlarskom časopisu pronašla sam upute za uzgoj avokada iz sjemenke pa sam to i učinila, a stabalce avokada koje je tako nastalo godinama je uljepšavalo moj balkon.

Ako želite da jedno lijepo drvce avokada raste u posudi i na vašem balkonu ili na terasi, pokušajte ga uzgojiti iz sjemenke. Izaberite posve zreo plod - bjelkastožućkasto meso mora biti tako mekano da se pri sobnoj temperaturi lako razmazuje, a kožica tvrda, čvrsta, vrlo tamno zelena, smeđa ili čak ljubičastocrna kod nekih sorti.
Oprezno razrežite plod do sjemenke...

...polovice razdvojite rukama...

... i žlicom izvadite sjemenku.

Ne čistite je nožem nego prstima operite pod toplom vodom.

U sjemenku boje slonovače ovijenu dvama smeđim ljuskama tankim kao papir, što često prianjaju uz meso ploda, utisnite tri čačkalice i položite ju, proširenim dijelom prema dolje, na čašu ili staklenku napunjenu vodom tako da bude uronjena samo 2,5 cm. Smjestite ju na prozorsku klupčicu u toploj prostoriji – temperatura zraka neka bude oko 20ºC - na lagano zasjenjeno mjesto i strpljivo čekajte da se sjemenka aktivira.

                 

Za 4-6 tjedana sjemenka će se raskoliti, pojavit će se izbojak i korijenje i počet će rasti mladica. Kad mladica naraste oko 20 cm visoko i razvije se nekoliko listova, prikratite ju na pola. Kad korijenje odeblja i lišće ponovo naraste, posadite mladi avokado u lončić promjera 10-15 cm u mješavinu za cvijeće bogatu humusom, ostavivši da polovica sjemenke viri van. Pazite da ne oštetite korijenje koje je veoma osjetljivo. Smjestite avokado na prozorsku klupčicu koja je cijeli dan dobro osvijetljena. Kako biste spriječili izduživanje izbojaka i oblikovali lijepo nisko razgranato stabalce, biljku povremeno prikraćujte i otkidajte vrhove izbojaka - uštipnite ih noktima dok su mekani. Zalijevajte ga redovito, ali umjereno, jer avokado ne podnosi premokro tlo. U početku nije potrebno prihranjivanje, tek nakon 4 mjeseca počnite prignojavati tekućim gnojivom jednom na tjedan, počevši s četvrtinom preporučene količine. 
Avokado presadite u veći lonac tek kad se korijenova bala dobro razvije. Ljeti neka bude na balkonu ili u vrtu na suncu sve dok noćne temperature ne budu niže od 0 °C, a zimi u svijetloj prostoriji pri 5ºC. Dok avokado miruje, ne gnojite ga. Svake godine u veljači stabalce orežite, a ljeti redovito uštipavajte vrhove da ne bude previsoko.

                   

Cijeli postupak uzgoja stabalca avokada možete i malo pojednostavniti tako da svježu sjemenku avokada - klijava je samo jedan mjesec i ne smije se osušiti - ljeti položite na vlažnu zemlju u balkonskom sandučiću s pelargonijama koje svaki dan zalijevate ili u posudu ispod nekog grma koji raste na sjenovitu dijelu balkona ili terase i jednostavno pričekate da nikne. Kad se razvije mlada stabljika i korijenje, avokado pažljivo presadite u odgovarajući lončić.

Avokado iz sjemena može procvasti za 5-12 godina, no uzgojite li samo jednu biljku, ne nadajte se plodovima jer je stranooplodan. Bude li sreće, možda se razvije pokoji plod i bez oplodnje jer je u avokada i to moguće.
Avokado, lat. Persea gratissima, vazdazeleno, grmoliko, 9-20 m visoko stablo široke krošnje s ovalnim ili eliptičnim sjajnim tamnozelenim velikim listovima, jedina je važnija jestiva biljka iz porodice lovora. Na vrhu grančica i na bočnim kratkim mladim grančicama javljaju se mnogobrojni blijedozeleni ili žućkastozeleni cvatovi, a iz njih nastaju ovalni, kruškoliki ili okruglasti plodovi dugački do 33 cm s glatkom ili naboranom, sjajnom ili bez sjaja, tankom ili kožastom, debelom i elastičnom ili zrnatom i krhkom kožicom.
Avokado potječe iz toplih i vlažnih tropskih maglovitih i kišovitih šuma Srednje i Južne Amerike, od istočnoga Meksika do sjevernih Anda, a danas se uzgaja u svim dijelovima svijeta s tropskom i suptropskom klimom u krajevima u kojima nema ili vrlo rijetko ima mraza. Najbolje uspijeva na plodnim ocjeditim tlima na sunčanim staništima uz mnogo vlage, od razine mora do 2250 m nadmorske visine, ali ne na vjetrovitim položajima, jer mu jaki vjetrovi lome grane, smanjuju zračnu vlagu, isušuju cvjetove i ometaju oprašivanje pa plodovi prerano otpadaju.
Avokado se lako prilagođava raznim tipovima tla pa raste i na glinastim crvenicama i na laganim pjeskuljama, silikatnim i vapnenastim, ali ne kiselim tlima. Ne podnosi tla natopljena vodom, pa razina podzemne vode mora biti najmanje 90 cm ispod površine tla. Najveći je proizvođač i izvoznik avokada Meksiko, a plodovi stižu na tržište cijele godine jer pojedine sorte dozrijevaju u različito vrijeme. Ima mnogo kultiviranih sorti - najpoznatije su fuerte i hass - nastalih prirodnim križanjem i oplemenjivanjem meksičkog, gvatemalskog i zapadnoindijskog avokada, a razmnožavaju se cijepljenjem. 

Avokado je stranooplodan, jer su njuške tučka spremne za prihvaćanje peluda prije nego što se on oslobodi iz prašnica istoga cvijeta. Stoga se uvijek sadi nekoliko sorti kako bi se omogućila normalna oplodnja. Stabla su plodonosna pedesetak, a pokoji avokado poživi i daje plodove čak do stotinjak godina.