Kasno proljeće

Listanje krupnolisne lipe i bukve te cvatnja divljega kestena pokazuje nam da sredinom travnja započinje pravo fenološko proljeće. A to je doba kad imamo dovoljno vremena i ujutro i poslije podne za obavljanje svih neophodnih radova u vrtu. Ni za nas ni za biljke nije dobro raditi u vrtu oko podneva kad prži sunce i može biti već poprilično vruće.
Tijekom kasnoga proljeća u korisnom dijelu vrta u kopnenom području Hrvatske beremo ozimu i ranoproljetnu salatu, mladi luk, luk srebrnjak, poriluk, rotkvice, špargu, rabarbaru, hren, radič, bob, korabicu, ozimi kelj, špinat i blitvu.


             Prije no što procvate poberite biltvu

Prije no što procvate, do kraja travnja valja pobrati i sav matovilac jer je njegovo zeleno lišće blaga ugodna okusa vrijedan izvor kalcija, željeza, vitamina C i karotina.
U jadranskom području i sličnim krajevima s blagom mediteranskom klimom ima već i mlade mrkve i cikle, graška, proljetnoga kupusa, kelja i artičoka.
Prazne gredice, na koje ćete tijekom kasna proljeća - od sredine travnja do početka lipnja - sijati i saditi povrće, čim se tlo dovoljno prosuši pognojite, preštihajte, usitnite grabljicama pa pospite kompostom i sjeckanom travom. Za povrće koje ćete sijati zastirka neka bude tanja, a za sadnju presadnica deblja.
Na pripremljene gredice izravno posijte mrkvu, peršin, pastrnjak, crni korijen, salatu, ciklu, blitvu, podzemnu korabu, rotkvice, bob, grašak, te posadite luk i češnjak. Posadite i reznice hrena te presadnice rana kupusa, kelja, cvjetače, korabice, salate, celera, šparge i rabarbare pa ih zalijte.
Gredice na koje nećete odmah posijati ili posaditi povrće, neka ostanu pokrivene tankim slojem sjeckane trave ili slame da se površina do sjetve ili sadnje ne isušuje.


    Zastirka na gredicama za rajčice

U klijalište ili u sjetvene posudice u kasno proljeće posijte kasni kupus, kelj, cvjetaču, korabicu, špargu, poriluk i ljetnu salatu. Presadnice povrća, koje ste u klijalište i u sjetvene posude posijali tijekom rana proljeća, redovito njegujte i privikavajte na vanjske uvjete. Kad se razvije prvi pravi list, na veći razmak ili u lončiće pikirajte rajčicu, patlidžan, papriku i celer.
Ne zaboravite ni začinsko i ljekovito bilje: prikratite grmiće lavande i kadulje, a osušene grančice metvice, matičnjaka i ostalih trajnih začinskih biljaka uklonite. Prebujne biljke prorijedite i razdijelite, a po cijeloj gredici plitko ukopajte kompost.
U povrtnjaku na jadranskom području i sličnim područjima s blagom mediteranskom klimom u kasno proljeće berite mrkvu, peršin, grašak, bob, zimski kupus i kelj, cvjetaču, salatu, špargu, artičoku, raštiku, luk srebrnjak i rotkvice.
Na pripremljene gredice izravno posijte mrkvu, peršin, salatu, ciklu i blitvu, grah mahunar, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bamiju, slanutak, rajčicu, papriku i patlidžan.
Presadnice zeljarica i ostalog ranog povrća uzgojene u zaštićenim prostorima posadite, a povrće koje ste posijali ili posadili u veljači i ožujku prihranite, opljevite i okopajte te bude li potrebno zalijevajte. Toploljubive kulture u klijalištu kalite prije sadnje na otvoreno, pa potkraj travnja na pripremljene gredice posadite i presadnice rajčice, paprike te patlidžana.
Poštujući plodored kojega ste izabrali z svoj povrtnjak u svibnju u kopnenom području izravno posijte salatu, mrkvu, peršin, ciklu, blitvu, rotkvu, podzemnu korabu, krastavce, tikvice, dinje, lubenice, bundeve, grah mahunar i zrnaš, bamiju i kukuruz šećerac. Na sjetvenu gredicu za uzgoj presadnica posijte kasni kupus, kelj, cvjetaču, brokulu i korabicu, kelj pupčar, poriluk i salatu.
Sredinom svibnja, kad ne bi smjelo biti više mraza, posadite presadnice rajčice, paprike, patlidžana, poriluka, celera i salate uzgojene u toplom klijalištu, te krastavca, tikvice, dinje i lubenice uzgojene u lončićima, pa ih dobro zalijte.


    Presadnice rajčice

Povrće što ste ga posijali u ožujku i na početku travnja okopavajte, plijevite, prorijedite i po potrebi zalijte. Rahlite li tlo redovito, spriječit ćete rast korova, vlaga će se u tlu dulje zadržavati, a kisik dopirati do korijenja. Slično postižete i zastiranjem gredica provenulom pokošenom travom i sličnom usitnjenom organskom masom. Visokim sortama graška potreban je oslonac, pa kad biljke budu visoke 15 cm postavite granje ili razapnite mrežu.
U jadranskom području pincirajte rajčice koje ste posadili u travnju i vežite ih uz kolce.
Otpatke u kompostištu valjalo bi tijekom svibnja prebaciti i prozračiti kako bi se ubrzala razgradnja organskih tvari, osobito ako se širi neugodan miris, ako ima mnogo mušica i ako je hrpa premokra.
Voćke, nezaobilazan dio korisnoga vrta, nakon cvatnje plitko okopajte pa krug tla ispod krošnje prekrijte grubim kompostom. Za to može poslužiti i istrošena zemlja za cvijeće iz balkonskih sandučića. 

Povremeno se prošećite po vrtu i pregledajte sve krošnje voćaka kako biste na vrijeme uočili pojavu bolesti i štetnika. Uočite li da su se vrhovi grančica i cvjetovi na njima osušili, odmah ih odrežite. Ne razbacujte odrezane grančice po tlu, nego sve prikupite i uklonite.
Redovito okopavajte, plijevite i rahlite jagode, a kad počnu dozrijevati berite ih rano ujutro. Pokupite pritom i sve natrule plodove kako biste spriječili širenje bolesti. 

I u ukrasnom dijelu vrta tijekom kasnoga proljeća ima mnogo posla. Valja orezati živicu i pokositi tatinu. Kosite li novi travnjak koji ste zasnovali ovoga proljeća, noževe na kosilici podesite najmanje na 5 cm iznad tla, tako da ne oštetite mladu tek izniklu travu. Pokošenu travu odmah izgrabljajte; ne ostavljajte je na tratini jer će oštetiti mlade nježne busenove na kojima leži. Želite li da vrt uvijek bude uredan, travu kosite svakih desetak dana, prema potrebi i češće.


    Pokošenu travu odmah pograbljajte

Tulipane, narcise i slično otporno lukovičasto cvijeće malo dotjerajte: odrežite sve ocvale cvjetove kako se ne bi stvarali plodovi i u njima sjemenke što iscrpljuje biljke. To će omogućiti da se dobro razviju lukovice i u njima začeci cvjetova za sljedeće proljeće.
Ocvale cvjetove ruža, jorgovana, i ostalog ukrasnog bilja koje u ovo doba cvate ili završava s cvatnjom, također redovito uklanjajte kako ne bi nagrđivale vrt.

          Nakon cvatnje odrežite uvenule cvjetove ruža

Do sredine svibnja trebalo bi posaditi flance kadifica, cinija, kunica, begonija, gazanija, skrletnih kadulja, zajčeka, celozija, lobelija i drugih jednoljetnica koje ste kupili na placu ili sami uzgojili u posudama ili u klijalištu. Ne sadite ih u pravilne redove nego ih što prirodnije rasporedite na gredicama.
U otvoreno klijalište ili na gredicu za uzgoj presadnica potkraj svibnja možete početi sijati dvogodišnje cvijeće: potočnice, šeboj, tratinčice, maćuhice, pustikaru i zvončiće te zeljaste trajnice kao zvjezdan, pakujac i druge.
Još nije kasno za sjetvu jednoljetnica, a ni sadnju trajnica i vazdazelena grmlja, osobito onih uzgojenih u posudama, koje možete saditi tijekom cijele vrtlarske sezone. Prije sadnje tlo pognojite zrelim stajnjakom ili kompostom i duboko prekopajte – za grmlje i velike trajnice i do dubine od 50 cm - jer će višegodišnje biljke dugi niz godina ostati na istom mjestu. Pri sadnji, najkasnije do sredine svibnja, biljke pažljivo izvadite iz lončića, prstima malo prorahlite korijenje i posadite u jamu malo veću od promjera lončića. Jamu popunite mješavinom plodne vrtne zemlje i komposta, pa zalijte. Visoke trajnice i trave smjestite u pozadinu ili na sredinu, umjereno visoke ispred njih, a niske uz rub gredice.

    Presadnice cvijeća i povrća

Na početku svibnja još možete posaditi i dalije, gladiole te ostalo osjetljivo lukovičasto cvijeće koje cvate ljeti.
Bergenija, jaglaci, ljubice, kukurijek idruge trajnice koje cvatu u rano proljeće dobro podnose dijeljenje i presađivanje poslije cvatnje. Ako je potrebno pritom ih prorijedite i pomladite.
Uz obilje vlage u kasno proljeće sve bujno raste pa tako i korovi; redovito plijevite i okopavajte ukrasno bilje; ne mora biti baš svaka travčica na gredicama i oko grmlja počupana, no ipak nastojte da vrt ne bude previše neuredan.
Iznesite fikuse, limune, oleandere, kaktuse i slične biljke koje u loncima preko ljeta mogu biti na balkonu i na terasi. Ne izlažite ih odmah jakom suncu da se ne oprže mlade stabljike i listovi; prvih nekoliko dana neka budu u zasjenjenom dijelu terase.



Biljke u kući također valja redovito njegovati. Po potrebi ih zalijevajte, prihranjujte, orezujte, brišite s listova prašinu ili biljke iznesite na blagu proljetnu kišicu da se istuširaju.
Kad obavimo sve radove na dvorištu, malo vremena tijekom dana nađe se i za odmor na ležaljki na terasi odakle možemo gledati ruže, božure, pajasmin i drugo ukrasno bilje koje cvate u kasno proljeće i naše vrtove ispunjava raznovrsnim bojama i ugodnim mirisima.