Ako je tlo u vašem povrtnjaku dobre plodnosti, bogato biljnim hranivima, ali sadržava premalo humusa, izaberite tropoljni povrtlarski plodored. Sve povrćarske kulture koje ćete uzgajati svrstajte u tri skupine: A, B i C.
Skupinu A čini zeljasto i plodovito povrće kojemu je potrebno mnogo hraniva i dobro podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem: kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, kelj pupčar, kineski kupus, raštika, podzemna koraba, crna rotkva, rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, tikvice i bundeve.
 |
| Skupina A |
U skupinu B svrstajte korjenasto, lisnato i lukovičasto povrće: mrkvu, peršin, celer, pastrnjak, ciklu, crni korijen, rotkvice, salatu, endiviju, radič, špinat, blitvu, matovilac, luk, češnjak, kozjak, poriluk, luk srebrnjak i ostale kulture koje troše umjerene količine biljnih hraniva i mogu se uzgajati u drugoj godini nakon gnojidbe stajskim gnojem.
 |
| Skupina B |
Skupinu C neka čine mahunarke: grašak, grah, grah mahunar, bob, slanutak, a uz njih možete uzgajati i cvijeće za rez, kukuruz šećerac, bamiju te sve ostale vrste povrća koje dobro uspijevaju na tlu pognojenom stajskim gnojem pretprošle godine i nemaju velike potrebe za hranivima.
 |
| Skupina C |
Povrtnjak podijelite na tri podjednaka polja i na njima abecednim redom svake godine zarotirajte navedene skupine povrća. Tijekom te tri godine na svim će se poljima izmijeniti sve tri skupine.
Svake godine u jesen s onoga polja na kojem je bila skupina C, dakle mahunarke, uklonite sve ostatke biljaka koje ste na njemu uzgajali pa to polje, na koje iduće godine po plodoredu ponovo dolazi skupina A, dakle zeljasto i plodovito povrće, pognojite stajskim gnojem i ostavite da miruje do sljedećeg proljeća.
Tako će tijekom tri godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem, a vaše će povrtne kulture imati povoljne uvjete za rast i razvitak.
Broj komentara: 11:
Ako je tlo u vašem povrtnjaku dobre plodnosti, bogato biljnim hranivima, ali sadržava premalo humusa, izaberite tropoljni povrtlarski plodored.
Kod Tebe je uvijek zanimivo
ovo je već pomalo znanost; mi smo svašta počinjali u našim gredicama, i nije da se nismo baš ničeg iz toga nauživali, ali ipak izgleda da smo više neki sakupljači plodova okolo po livadama i šumama, više nego pravi ratari; i dalje imamo nekoliko okruglih posuda u kojima se zasadi salata, ili čak koja tikva, paradajz, a obavezno peršin, vlasac, menta za onu osvježavajuću vodu ljeti skupa sa bazginim sirupom i tako... priroda je neiscrpno vrelo svjetla i dobra... pozdrav :)))
Vjetre, to je agronomija, da.
Ako i nemaš pravi povrtnjak na gredicama, ipak uzgajaš povrće; i u posudama se može mnogo toga uzgojiti.
Modrino, drago mi je da ti se sviđa ovaj blog.
A nekome je agronomija zanimljiva i može joj se posvetiti cijeli život, a nekome je to dosadno brbljanje.
Čekaam da mi na prozoru proklija peršin. Laku noć želim.
Za sad sam u stanu uzgojio par limuna i rogača. Jedan limun je posađen u Dalmaciji i već drugu godinu daje plod. Rogač sam posadio na viksi, ali mi nije uspio. Imam i drugi u tegli, pa ću pokušat opet. Nema predaje...
odlično, ja sam obavila sve pripreme za sjetvu, još samo moram jednu gredicu pograbljati i onda akcija, laku noć
izvrsno, i ja ću pokušati ponovo uzgojiti limun i rogač iz sjemena, nadam se da će nam uspjeti, držim fige
Uskoro ću ja zasijati u tegle na balkonu
Andrea, i ja upravo obavljam pripreme za sjetvu, nešto izravno na gredice a nešto u posudice za flance, a nešto će se naći i za balkon, jučer su mi počele nicati niske kadifice
Objavi komentar