četvrtak, 17. prosinca 2009.

Dvopoljni povrtlarski plodored

Ako je tlo u vašem novom povrtnjaku slabije plodnosti, izrazito pjeskovito ili glinasto, slabo opskrbljeno biljkama pristupačnim hranivima, ako ne zadržava vodu i ako sadržava premalo humusa, trebalo bi prije uzgoja povrća tlo obilno pognojiti organskim i mineralnim gnojivima i uzgajati usjeve za zelenu gnojidbu. Nakon toga nekoliko godina povrće uzgajajte prema pravilima dvopoljnoga povrtlarskog plodoreda. 
Povrtnjak podijelite na dva polja, a sve povrćarske kulture svrstajte u dvije skupine prema potrebi povrćarskih kultura za vodom i hranivima.
U skupini A, koja dolazi na prvo polje nakon obilne gnojidbe stajskim gnojem, neka budu kupusnjače odnosno zeljasto povrće: kupus, kelj, cvjetača, kelj pupčar, korabica, brokula, raštika, kineski kupus i podzemna koraba te plodovito povrće: rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, tikvice, dinje, lubenice, bamija i slično. 
Povrće iz ove skupine uzgaja se na gredicama obilno pognojenim stajnjakom jer im je za dobar urod i što bolju kakvoću potrebno mnogo hraniva i vode. Stoga ih valja tijekom uzgoja redovito gnojiti i zalijevati.
                                                          
Skupina A
Skupinu B čini korjenasto, lisnato i lukovičasto povrće: mrkva, peršin, celer, pastrnjak, cikla, luk, srebrnjak, poriluk, češnjak, rotkvice, radič, salata, endivija, špinat i blitva te mahunarke: grašak, grah mahunar, slanutak, bob i leća. 
Ove vrste povrća imaju manje potrebe za hranivima i vodom pa mogu doći na drugo mjesto u plodoredu, nakon kultura koje su bile pognojene stajskim gnojem. Osim toga, mahunarke u simbiozi s kvržišnim bakterijama na korijenju vežu dušik iz zraka i njime obogaćuju tlo. Neke vrste povrća, kao špinat, salata, matovilac, endivija i radič, mogu se neprestano uzgajati na istom mjestu, pa ih možete uzgajati kao međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na jednom i na drugom polju.
                                                           
Skupina B
U jesen, kad poberete povrće, drugo polje pognojite stajskim gnojem, prema potrebi dodajte i mineralno gnojivo. 
Iduće godine u proljeće skupinama povrća zamijenite mjesta. Skupina A u drugoj godini neka bude na drugom polju, a skupina B na prvom. Prema pravilima dvopoljnoga plodoreda cijeli povrtnjak će biti pognojen stajskim gnojem tijekom dvije godine.


U trećoj godini skupinu A ponovo smjestite na prvo polje, a skupinu B na drugo. Prema potrebi pojedinih povrćarskih kultura gredice gnojite kompostom i mineralnim gnojivima.
Sve dok se plodnost tla ne poboljša u povrtnjaku održavajte dvopoljni plodored. Za nekoliko godina, ovisno o tipu tla i njegovim fizikalnim i kemijskim svojstvima, kad se količina humusa poveća i tlo počne bolje zadržavati vodu, u povrtnjak možete uvesti tropoljni ili četveropoljni plodored.

Broj komentara: 14:

Stara vrtlarica kaže...

Pozdravljam sve vrijedne vrtlarice i vrtlare, a posebno početnike koji su počeli razmišljati o oblikovanju svoga vrta i uzgoju povrća,cvijeća i voća svojim rukama.

Rumpelkammer kaže...

ich ziehe kein Gemüse..
ich habe nur Blumen .. Stauden und Sträucher..
ein oder zwei Tomaten ziehe ich im Kübel
das reicht mir
liebe Grüße
Rosi

More ljubavi kaže...

Korisni savjet i za moj mali povrtnjak. Teško glinovito tlo zahtjeva dobru obradu,

gogoo kaže...

Dobri savjeti. U Novom Vin. nemamo veliki vrt ali se može dosta toga uzgojiti, uglavnom imamo zelene salate, peršin, kapulu, male pomidore, nekad i kupus. A mogao bih nabaviti i stajsko gnojivo, u selima iznad ima krava, konja i ovaca.

teuta kaže...

Da, slažem se, kod tebe uviijek dobri savjeti.
Ne trebam puno povrća ili raznoliko, meni su bitne rajčice, tikvice, paprike, peršin i krastavci. To da nam dobro uspije ja prezadovoljna...

Stara vrtlarica kaže...

Izvrsno, glavno da imaš bar malo domaćeg povrća uzgojenog vlastitim rukama

Stara vrtlarica kaže...

Najbolji je konjski gnoj. Ali ne smije se koristiti svježi,mora odležati, tj. kompostirati se, najmanje 6 mjeseci, imam tekst i o gnoju, objaviti ćemo ga čim dođe na red

Stara vrtlarica kaže...

Najbolje rješenje za glinasto tlo je pokrivanje površine tla jer su čestice gline najsitnije i najlakše pa uvijek isplivaju na površinu, najbolja je zastirka od nasjeckanog bilja, slame, trave i slično

TEATRALNI kaže...

Top. Moj stari dok je još bio u Hrvatskoj u viksi u zagorju je isto održavao vrt, ne da se mjerit domaće s uzgojenim na brzinu za sumanutu prodaju. Ali kako je u Njemačkoj na privremenom radu više nema tko oko vrta se baviti jer ja nisam tako često tamo to bi tražilo moj dolazak bar jednom tjedno a moji dolasci iz Zagreba su daleko rijeđi.

Zezamix kaže...

Kad sam jako davno prvi put počela vrtlariti, na žalost nije bilo interneta. Danas je odlično za sve početnike, pogledaš što te zanima i to jako puno pomaže.
Ja sam se mučila s korovom na početku, bilo je puno pirike i slaka, i trebalo je 2-3 godine da vrt postane lakše obrađivati. Nisam koristila nikakvu kemiju, samo fizički rad, okopavanje i pljevljenje. Počela sam odmah s plodoredom za 4 vrste povrća i sjećam se kako sam si crtala plan sjetve i sadnje.

Stara vrtlarica kaže...

Da, mogao bi nešto uzgojiti kad bi išao tamo svaki vikend, ali ako ti nije blizu to je teško izvedivo. No možda bude sreće pa ćeš i ti jednog dana imati svoj vrt, ako ne prije onda kad odeš u penziju

Stara vrtlarica kaže...

Da, da, sad je puno lakše, mi smo morali listati papirnate knjige i časopise i pisati bilješke rukom u bilježnicu. Ja još čuvam sve svoje papirnate bilješke.

Auroraisa kaže...

Hvala na ovom postu...bas mi treba,a ti to tako lijepo objasnis. Vidim na fotkici hokaido tikvicu i odmah mi pade na pamet "harmonika pita" ;)

Stara vrtlarica kaže...

Auroraisa, sigurna sam da će ta pita kad je ti ispečeš biti izvrsna.