Izaberite voćke za obiteljski vrt

Uz povrće, cvijeće i ukrasno bilje, bilo u kontinentalnom bilo u primorskom području Hrvatske, u našim se vrtovima uvijek nađe i pokoja voćka. Drage su nam u proljeće kad cvatu i uljepšavaju dvorište i ljeti kad nam prave hlad, no najdraže su nam kad počnu dozrijevati pa pobiremo slatke maline, kupine, breskve, marelice, trešnje, višnje, šljive, jabuke, dunje, kruške...

I u malim i u velikim vrtovima uzgajamo ih u obliku stabala s prirodno razvijenom krošnjom, kao pojedinačne grmove ili skupine grmlja, kao oblikovane živice, kao pergole ili brajde, a pogodne su i za ukrašavanje zidova, terasa, sjenica i kamenjara. Lijepo ih je vidjeti i u loncima na terasama i na balkonima. 

Voćne vrste koje dobro podnose rez, npr. kruške i jabuke, možete uzgajati u obliku vitkih vretenastih grmova, kordonaca, palmeta i sličnih ukrasnih oblika koje održavamo redovitom rezidbom.

Kad se odlučite koje ćete vrste voćaka posaditi, a prije nego što krenete u nabavu sadnica, razmotrite što dobro uspijeva u vašem kraju. Hoće li pojedine voćke uspijevati u vašem vrtu ovisi naime o klimatskim uvjetima, svojstvima tla, razini podzemne vode, reljefu, nagibu terena, izloženosti svjetlu i nadmorskoj visini.

 

Prije kupnje voćnih sadnica brižljivo izaberite i kultivare pojedinih vrsta, uzgojne oblike i podloge na koje su plemke cijepljene – budete li oblikovali pravi voćnjak, posegnite i za ozbiljnijom voćarskom literaturom - kako biste svakom stablu osigurali dovoljno prostora, svijetla i zraka za normalan razvitak i plodonošenje.

Vrstama koje oblikuju bujna visoka stabla: orasima, jabukama, kruškama i trešnjama cijepljenima na generativne podloge tzv. sjemenjake, potrebno je 60 – 100 m², srednjevisokim stablima dunje, višnje, šljive, breskve ili kajsije dovoljno je 25 – 30 m², a lijeski, mušmuli i sličnom grmolikom voću 15 – 20 m².

Oblikujete li krošnju kao piramidu ili vazu, imajte na umu da će one zauzeti mnogo prostora jer im se grane šire na sve strane. 

Razne vrste palmeta oblikujemo plošno, grane im se šire u jednoj ravnini, pa im je dovoljno i malo manje mjesta. 

Kordonci, oblici u pravcu, nemaju razgranatu krošnju, već samo provodnicu s ograncima pa im je potreban najmanji prostor.

Dok u velikom vrtu možemo uzgajati što god želimo, za mali, posebice gradski vrt, izaberite manje bujne sorte voćaka cijepljene na slabo bujne podloge te grmoliko i jagodasto voće kako biste mogli uzgajati što više različitih vrsta i brati voće od ranoga ljeta do kasne jeseni. Osim toga, niska stabla, kordonce i grmlje lakše je oblikovati, orezivati, njegovati i obirati.

Izbor drveća i grmlja za obiteljski vrt

U želji da kuća što prije dobije zelenu kulisu, a vrt postane lijepo oblikovan prostor, često sadimo previše bujnih voćaka, visokog listopadnog drveća i grmlja te četinjača. Zaboravljamo da je bilje dinamično i da svake godine postaje sve više, šire i gušće. Obična smreka, primjerice, može narasti 50 m visoko, Pančićeva omorika 30 m, breza 25 m, tisa, grab i pačempres 20 m, bagrem, klen, oskoruša i tuja oko 15 metara, planinski bor 10 m, a glog 4 m. 

Visoko i bujno drveće i grmlje, ovisno o uvjetima rasta, može razviti i veoma široku krošnju. Kako godine prolaze tako slobodan prostor vrta biva sve manji, hladniji i sjenovitiji. primjerice, ispod bujnih velikih četinjača nema dovoljno svjetla i tlo je suho, pa ne uspijevaju ni najskromnije biljke koje nemaju velike prohtjeve.

Visoko listopadno drveće nije pogodno za sadnju u neposrednoj blizini kuće, kako u oluk ne bi padalo lišće i začepljivalo ga. Usto, razgranato korijenje bujnih stabala može razoriti izolaciju kućnih temelja pa u kuću lako prodire voda i oštećuje zidove.

Imajte na umu i to da bujno drveće, veliko i visoko grmlje posađeno preblizu vrtnih staza ometa normalno hodanje jer pojedine grane, osobito kod visećih vrsta, prekrivaju stazu. Ako ih odrežete, nagrđujeto prirodnu ljepotu stabala i grmova. 

Osim toga, dijelovi krošanja visokih stabala mogu prorasti između električnih vodova pa ni ta mjesta ne smijemo izabrati za sadnju takva drveća. 

Želite li izbjeći navedene neželjene posljedice brzopleta oblikovanja vrta, brižljivo izaberite drveće i grmlje primjereno veličini vrta i posadite ih na sigurnoj udaljenosti od kuće, imajući na umu koliki će prostor za nekoliko godina pojedina vrsta zauzeti. 

A to ćete najbolje saznati tako da strpljivo prolistate knjige i časopise u najbližoj knjižnici. Ako nemate vremena i volje za šetnju do knjižnice, pretražite vrtlarske i botaničke internetske stranice, ne samo stranice rasadnika koji prodaju sadnice nego i stranice botaničkih vrtova i vrtlarskih udruženja, primjerice zagrebačkog Botaničkog vrta - ako ste u mogućnosti otiđite i razgledajte uživo drveće i grmlje koje u njemu raste - te poznatog britanskog The Royal Horticultural Society (RHS).

A kad budete kupovali sadnice, pitajte za savjet i prodavače u rasadnicima i vrtnim centrima jer bi i oni trebali o bilju koje prodaju bar nešto znati.

Oblikovanje novoga obiteljskog vrta

Ako ste nadavno sagradili, kupili ili naslijedili kuću, vjerojatno ćete poželjeti vrt oko nje oblikovati na svoj način. Bilo da je riječ o novom vrtu na praznoj parceli ili o starom, kojega bi trebalo obnoviti i preurediti, prije početka bilo kakvih radova, bilo na papiru bilo na terenu, morate znati što želite i kako zamišljate svoj budući vrt.
Održite obiteljski sastanak, iznesite svi svoje želje i dogovorite se tko će biti glavni nositelj projekta tj. vrtni arhitekt. Sve želje razmotrite, proučite vrtlarske časopise, knjige i mrežne stranice: pronaći ćete bezbroj savjeta. Nabavite milimetarski papir, pribor za crtanje i jednu lijepu malu bilježnicu - i olovku s gumicom - u koju ćete pisati bilješke o svemu što radite u vezi s vrtom.

Kad se odlučite kako će vaš novi vrt izgledati i koje će elemente sadržavati, pređite na crtanje plana. Na milimetarskom papiru nacrtajte točan tlocrt u mjerilu 1:100 (1 cm na papiru predstavlja 100 cm tj. 1 m u prirodi) i označite sve postojeće elemente: kuću, garažu, šupu i slične pomoćne objekte, postojeće staze, lijepo staro stablo ili grm koji želite zadržati, kanalizaciju, cijevi, vodovodno okno i drugo. 

Naznačite sjever, sunčane i sjenovite dijelove te njihove promjene tijekom dana, jer je to važno za raspored biljaka. Odaberite dijelove vrta koje želite učiniti skrovitijima, a ne zaboravite ni smještaj prometnica i drugih izvora buke i prašine. Povrtnjak bi primjerice zbog ispušnih plinova iz automobila trebao biti udaljen najmanje 150 m od ceste na kojoj je promet gust.
Prozirnim papirom za kopiranje prekrijte tlocrt i skicirajte nove elemente koje želite unijeti u vrt, uzimajući u obzir potrebnu površinu. 

Dio vrta ispred kuće okrenut prema ulici neka bude ukrasni vrt, a iza kuće smjestite voćke, povrtnjak, cvjetnjak i druge željene sadržaje. 

Cijeli vrt obrubite srednjevisokom živicom - možete je pustiti da prirodno raste ili je redovito orezivati - od cvatućega ili vazdazelenoga grmlja: forzicija, sljezolika, dunjarice, dojcija, bazga, biserak, bekovina, vajgelija, suručica, pajasmin, pirakanta, japanska dunja, lovorvišnja, kurika, božikovina, mahonija, kalina i slično. 

Potom ucrtajte terase i staze. Glavna terasa uz kuću mora biti dovoljno prostrana, površine najmanje 20 četvornih metara, da se na njoj može komotno sjediti za stolom i ležati na ležaljkama. Osim te terase, u velikom se vrtu može oblikovati još jedno mjesto za sjedenje i odmor udaljeno od kuće, u sjeni voćke ili nekog ukrasnog stabla. Staze koje spajaju pojedine dijelove vrta moraju biti široke 60 cm ako po stazi hoda jedna osoba, a 120 cm ako hodaju dvije osobe jedna uz drugu.

Iza kuće, na površini blago nagnutoj prema jugu ili jugozapadu, smjestite povrtnjak; neka bude na suncu, jer je povrću potrebno najmanje 6 sati sunčeva osvjetljenja na dan. Širina gredica u povrtnjaku može biti 100 – 120 cm, a duljina i njihov broj ovisi o veličini vrta, broju povrtnih kultura i količini povrća koju želite uzgojiti. 

Stazice između gredica najčešće su široke 30 cm, a možete ih popločiti, održavati kratko košenu travu ili prekrivati usitnjenom korom drveća. U sklopu povrtnjaka mogu biti i gredice za uzgoj višegodišnja povrća, jagoda i cvijeće za rez.

U kutu vrta, blizu povrtnjaka, podignite kompostište zapremine oko 3 prostorna metra, drveno ili zidano, pregrađeno na dva ili tri dijela, za svježi, poluzreli i zreli kompost, napravljeno tako da se daske što ga ograđuju s jedne strane mogu vaditi. 

Pokraj kompostišta smjestite mali plastenik ili drveno klijalište za uzgoj presadnica povrća i cvijeća, površine 2-3 četvorna metra, prekriveno ostakljenim prozorima, pleksiglasom ili dvostrukom plastičnom prozirnom folijom. 

U blizini povrtnjaka neka bude i bačva ili betonski bazen za vodu jer voda za zalijevanje ne smije biti hladna. Osim toga, koristite li vodu iz vodovoda, kad odstoji nekoliko dana na suncu, iz nje se gubi štetni klor.

Uz kompostište oblikujte malu gredicu za jednogodišnje penjačice: ukrasni slak, dragoljub, mirisna grahorica, ukrasne tikvice i slično, te postavite drvenu pregradu po kojoj će se biljke širiti i sprječavati isušivanje komposta. 

Uz penjačicu smjestite klupicu da se vrijedna vrtlarica ili vrtlar povremeno malo odmori. Prostor oko kompostišta, klijališta i bačve mora biti dovoljno velik da možete nesmetano raditi i prolaziti s tačkama.

Na sjevernoj strani dvorišta neka budu crnogorična stabla za zaštitu od hladnoće i vjetra. 

Može to biti smreka, jela, bor, pačempres, duglazija, omorika, tisa, borovica, tuja i slično. 

Preostali prostor između kuće i povrtnjaka neka bude tratina koja će poslužiti i nama i djeci za igru, a ne za gledanje. Stoga posijte djetelinskotravnu smjesu koja podnosi gaženje i čestu košnju. 

Potom razmjestite i ostalo ukrasno grmlje i drveće: primjerice magnoliju, japansku trešnju, javor, pajasmin, suručicu, ruže itd. uzimajući u obzir promjer krošnje svakoga stabla i grma.

U velikom će vrtu biti mjesta i za nekoliko stabala voćaka: orah, trešnja, višnja, jabuka, kruška, breskva, marelica, lijeska i drugo, te za grmove ribiza, ogrozda, jošte, maline i kupine.

Imate li malu djecu, u blizini glavne terase - djeca vam uvijek moraju biti na oku - uredite i malo dječje igralište na koje ćete smjestiti pješčanik, ljuljačku, klackalicu, penjalicu, tobogan i sl.. Drvenu penjalicu, ljuljačku ili kućicu možete napraviti tako da ih kad djeca porastu iskoristite kao oslonce za penjačice. Tlo oko sprava može biti posuto debelim slojem kore drveta da ublaži padove.

Uz terasu, po mogućnosti blizu kuhinje, oblikujte gredicu za ljekovito i začinsko bilje: ružmarin, kadulja, lavanda, timijan, ljupčac, bosiljak, čubar, matičnjak i slično, a možete im dodati i niske cvatuće trajnice. 

Uz rub terase postavite pergolu po kojoj će se penjati vinova loza, pasiflora, tekoma ili glicinija i za vrućih ljetnih popodneva praviti hladovinu.  

Na vrtnom planu rasporedite i druge korisne i ukrasne vrtne elemente: raznovrsne cvjetne gredice na kojima ćete uzgajati jedogodišnje, dvogodišnje, višegodišnje i lukovičasto cvijeće, kamenjar, bilje u loncima, pokretni tuš, bazen, fontanu, hranilište i pojilo za ptice, vrtni roštilj, klupu, prostor za sušenje rublja, radni kutak za domaćicu tj. vrtlaricu i slično, a morat ćete pronaći zgodno mjesto i za kantu za smeće te ostavu za alat i pribor, ako je nema u sklopu kuće. 

Imate li psa ili ga planirate nabaviti, i za njega valja predvidjeti prostor kamo ćete smjestiti njegov boks i kućicu. Pojedine dijelove vrta koje želite detaljnije isplanirati nacrtajte u mjerilu 1:50.

Dakle, želja će biti mnogo pa treba doista dobro razmisliti koje elemente uvrstiti u plan, a što izostaviti. U velikom će vrtu, na parceli od 1200 - 1300 četvornih metara, biti dovoljno mjesta za većinu vrtnih elemenata koje sam spomenula, no mali vrt koji se prostire na 300 - 400 četvornih metara mnogo je teže oblikovati. 

Stoga, pogotovo ako imate malo prostora na raspolaganju, nemojte se žuriti s radovima jer jednom oblikovan vrt, kao i kuću, teško je mijenjati. Nastojte sve dijelove vrta uskladiti tako da vrt u konačnici bude i koristan i lijep i ugodan te da svi članovi obitelji budu zadovoljni.
Nacrtajte nekoliko varijanti plana pa izaberite najbolju. Ako niste vješti u crtanju, potražite programe za oblikovanje vrtova na internetu, možda će vam to lakše poći za rukom.

Nakon planiranja nabavite i pripremite vrtlarski alat i pribor: štihaču običnu i vilastu, motiku, lopatu, grablje, škare, sadilicu, lopaticu, ručni kultivator, motičice, običnu kantu, bačvu za vodu, crijevo za zalijevanje, kantu za zalijevanje, metar, špagu, kolčiće i drugo. Nadam se da tačke već imate.

Kad pripremite sve što vam je potrebno, ako su povoljne vremenske prilike i tlo nije premokro, započnite s radovima na terenu. Raščistite parcelu, izradite terase i staze - na nagnutom terenu bit će potrebne i stube i potporni zidovi - zasijte travu, posadite živicu, ukrasno drveće, grmlje i voćke. 

Ostale vrtne elemente možete dodavati malo po malo svake godine. 

Ne žurite se s oblikovanjem povrtnjaka i cvjetnjaka; bolje je prvih nekoliko godina na njihovu mjestu uzgajati djetelinskotravne smjese i usjeve za zelenu gnojidbu, kao žitarice, suncokret i slično, posebice ako tlo u vašem vrtu sadržava premalo humusa.
Obavite li strpljivo većinu radova sami, oblikovanje vrta će, istina, potrajati nekoliko godina, ali zadovoljstvo što ste jedan vrt oblikovali sami svojim vlastitim rukama bit će nemjerljivo.

Moj vrt

Netko u slobodno vrijeme slika, netko štrika, netko vježba u teretani, netko ide na plivanje, netko igra šah, netko igra tenis...
A meni je najdraža moja štihača i motičica. Jednostavno, nešto me neprestano vuče u moj vrt, među moje cvijeće, povrće i voćke. Jer nema veće radosti za vrtlara, pa makar njegov vrt bio tek mali kutak na balkonu s biljkama u posudama i balkonskim sandučićima, od one koju osjeća kad sam svojim rukama uzgoji povrće i voće, od sjetve sjemena ili sadnje pa do berbe. 

Rad u vrtu na svježem zraku za mene je izvrsna tjelovježba - od štihanja preko grabljanja do tačkanja - zahvaljujući kojoj tijelo održavam u dobroj kondiciji; ne treba mi teretana. 

Ne može se zanemariti ni povoljan učinak rada u vrtu na psihičko zdravlje, jer vrt svojim cvatom, rastom i napretkom pruža posebnu radost i užitak.

A kad tulipani, narcise, božuri i ostalo cvijeće svojim prekrasnim bojama i preugodnim mirisima ispune vrt, najljepše je na terasi popiti kavicu i prošetati se rano ujutro po dvorištu.

Tržnice i trgovački centri puni su različita prekrasna povrća i voća, koje, osobito ljeti kad je ponuda bogata, nije ni jako skupo. No meni je sto puta draža ona moja mala tvrda mrkvica i pjegava jabuka koju sam sama uzgojila nego sve ono povrće i voće iz trgovina. 

Jer kupljeno povrće i voće ne može biti svježe kao ono kojim ujutro napunimo naše košarice te istoga dana pripremimo za ručak. 

Osim toga, i voće i povrće uvijek je lošijeg okusa čim neko vrijeme, makar i vrlo kratko, biva uskladišteno. Napokon, zdravstvena je vrijednost povrća i voća iz vlastita vrta, osobito ona uzgojena bez pesticida, neosporna, jer je svježe povrće najbogatije vitaminima.

Ipak, uz rad u vrtu, nađe se malo vremena i za kompjutor. Jer uz ovu modernu tehnologiju vrlo jednostavno mogu biljke fotografirati, uređivati ovaj vrtlarski podsjetnik, čitati blogove drugih vrtlara, virtualno putovati po cijelom svijetu, razgledavati poznate svjetske vrtove i parkove, "šetati" se po velikim botaničkim vrtovima i doznati mnoge pojedinosti o biljkama koje mi prije kad sam koristila samo papirnatu literaturu nisu bile tako lako dostupne.