Tropoljni povrtlarski plodored

Ako je tlo u vašem povrtnjaku dobre plodnosti, bogato biljnim hranivima, ali sadržava premalo humusa, izaberite tropoljni povrtlarski plodored. Sve povrćarske kulture koje ćete uzgajati svrstajte u tri skupine: A, B i C.
Skupinu A čini zeljasto i plodovito povrće kojemu je potrebno mnogo hraniva i dobro podnosi izravnu gnojidbu stajskim gnojem: kupus, kelj, cvjetača, brokula, korabica, kelj pupčar, kineski kupus, raštika, podzemna koraba, crna rotkva, rajčica, paprika, patlidžan, krastavci, tikvice i bundeve.

                                                                                  Skupina A 

                                                                       
U skupinu B svrstajte korjenasto, lisnato i lukovičasto povrće:
mrkvu, peršin, celer, pastrnjak, ciklu, crni korijen, rotkvice, salatu, endiviju, radič, špinat, blitvu, matovilac, luk, češnjak, kozjak, poriluk, luk srebrnjak i ostale kulture koje troše umjerene količine biljnih hraniva i mogu se uzgajati u drugoj godini nakon gnojidbe stajskim gnojem.

                                                                                  Skupina B

                                                                         
Skupinu C neka čine mahunarke:
grašak, grah, grah mahunar, bob, slanutak, a uz njih možete uzgajati i cvijeće za rez, kukuruz šećerac, bamiju te sve ostale vrste povrća koje dobro uspijevaju na tlu pognojenom stajskim gnojem pretprošle godine i nemaju velike potrebe za hranivima.

                                                                                            Skupina C  

                                                                         
Povrtnjak podijelite na tri podjednaka polja i na njima abecednim redom svake godine zarotirajte navedene skupine povrća. Tijekom te tri godine na svim će se poljima izmijeniti sve tri skupine. 

Svake godine u jesen s onoga polja na kojem je bila skupina C, dakle mahunarke, uklonite sve ostatke biljaka koje ste na njemu uzgajali pa to polje, na koje iduće godine po plodoredu ponovo dolazi skupina A, dakle zeljasto i plodovito povrće, pognojite stajskim gnojem i ostavite da miruje do sljedećeg proljeća. 

Tako će tijekom tri godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem, a vaše će povrtne kulture imati povoljne uvjete za rast i razvitak.

Plodored u povrtnjaku

Želimo li u povrtnjaku uzgojiti što više kvalitetna povrća, valja nam odabrati najpovoljniji način gnojidbe i obrade tla, kulture i sorte koje ćemo uzgajati, najpovoljnije vrijeme sjetve, sadnje i berbe te načine njege povrtnih kultura. 

Osim toga, za uspješan uzgoj povrća potrebno je isplanirati vremensku i prostornu izmjenu usjeva na gredicama odnosno plodored. 

A zašto je plodored tako važan?

Nekoliko je razloga tomu. Uzgajate li naime neku vrstu povrća često ili neprestano na istoj površini, urod se pomalo smanjuje i kakvoća mu opada. Tlo postane umorno jer se nakupljaju tvari što ih izlučuje korijen i štetni spojevi nastali raspadanjem biljnih ostataka u tlu. Pretjerano se razmnože pojedine skupine bakterija i oblića, nagomilaju se jaja, kukuljice, odrasli štetni kukci i spore gljivica uzročnica bolesti povrtlarskih kultura, pa postupno sve više ugrožavaju biljke. Prošire se i mnogostruko razmnože jednogodišnji i trajni korovi, specifični za svaku kulturu.

Osim toga, pojedine vrste povrća troše veće količine nekih hraniva. Uzgajate li ih neprestano na istoj površini, zalihe se toga hranjiva iscrpe. Kulture koje troše mnogo vode, kao rajčica, paprika, krastavci, tikvice i kupusnjače u dobrom se plodoredu izmjenjuju s korjenjačama, lukovičarkama i mahunarkama, koje ne treba mnogo zalijevati. Često natapanje i orošavanje povrća narušava naime mrvičavost tla i ubrzava mineralizaciju humusa. 

Tlo postane umorno i zbog nejednolike razvijenosti korijenova sustava. Krastavci, dinje, tikve i druge tikvenjače ukorijenjuju se plitko i crpe hraniva iz površinskog sloja tla, a mahunjače i korjenjače prodiru dublje pa upijaju i hranjiva iz dubljih slojeva.
Za skladan plodored važna je i pripadnost pojedine vrste povrća određenoj biljnoj porodici; u tablici što sam je priložila uz ovaj tekst pogledajte kojoj biljnoj porodici pripada pojedina povrćarska kultura. Mnogi se štetnici i uzročnici biljnih bolesti naime javljaju na različitim biljnim vrstama unutar jedne porodice.   

Biljna porodica	Pripadajuće vrste povrća
Krstašice, lat. Brassicaceae	kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, lisnati kelj, brokula, korabica, podzemna koraba, rotkva, rotkvica, kineski kupus, hren
Ljiljani, lat. Liliaceae	luk, češnjak, poriluk, kozjak
Štitarke, lat. Apiaceae	mrkva, celer, peršin, pastrnjak, komorač
Lobodnjače, lat. Chenopodiaceae	cikla, blitva, špinat
Ponoćnice, lat. Solanaceae	rajčica,  paprika, patlidžan
Tikvenjače, lat. Cucurbitaceae	krastavac, tikva, dinja, lubenica
Lepirnjače, lat. Fabaceae	grašak, grah mahunar, slanutak, bob
Glavočike, lat. Asteraceae	salata, endivija, radič, artičoka

Prije nego što počnete sijati i saditi svoje prvo povrće na svoj novi povrtnjak, uzimajući u obzir sve što sam navela, pomno isplanirajte prostornu i vremensku izmjenu povrtlarskih kultura, i na poljima i na pojedinim gredicama unutar svakoga polja, vodeći računa o gnojidbi povrtnjaka organskim gnojivima (stajskim gnojem ili kompostom). 

Rajčica, paprika, patlidžan, kupusnjače, krastavci, dinje i lubenice najbolje uspijevaju ako ih uzgajate u prvoj godini nakon gnojidbe stajskim gnojem, a korjenjače, lukovičasto povrće i mahunjače dobro uspijevaju u drugoj godini nakon gnojidbe organskim gnojivima. 

No neke vrste povrća: špinat, salata, matovilac, endivija i radič, ne moraju se uvijek premještati; mogu se neprestano uzgajati na istom mjestu, pa ih možete uzgajati kao međuusjev, podusjev ili naknadni usjev uz glavnu kulturu na svim poljima.
Želite li spriječiti umor tla sa svim lošim posljedicama i uzgajati kvalitetno povrće na prirodan način, ne primjenjujući pesticide, za svoj novi povrtnjak sastavite dobar i skladan, ako ne tropoljni ili četveropoljni, a ono bar dvopoljni povrtlarski plodored. 

Tijekom svake vrtlarske sezone redovito pratite kako uspijeva pojedina kultura - kad ste što posijali, kad je dospjelo za berbu i slično - zapisujte u vrtlaričinu tj vrtlarevu bilježnicu, sve dok ne pronađete najpovoljniji raspored kultura na gredicama kojim ćete biti posve zadovoljni.

I na kraju još valja napomenuti da se povrtlarske kulture koje pripadaju istoj biljnoj porodici nikad ne smiju uzgajati godinu za godinom jedna za drugom. Na isto ih mjesto smijete posaditi tek nakon 3-5 godina.  

Veličina povrtnjaka

Važan dio svakoga vrta – za mnoge vrtlare i najvažniji - i u gradu i na selu, jest povrtnjak. Taj važan dio vrta trebao bi biti smješten na površini blago nagnutoj prema jugu ili jugozapadu, u sunčanom dijelu vrta, jer je povrću potrebno najmanje 6 sati sunčeva osvjetljenja na dan. 

Širina gredica u povrtnjaku može biti 100 - 120 cm, a duljina i njihov broj ovisi o veličini vrta, broju povrtnih kultura i količini povrća koju želite uzgojiti. 

Stazice između gredica najčešće su široke 30 cm, a možete ih popločiti, održavati kratko košenu travu ili prekrivati usitnjenom korom drveća.

A koliko bi velik trebao biti dio vrta koji ćete izdvojiti za uzgoj povrća i kako to odrediti?

U velikom vrtu i povrtnjak može biti velik, pa u njemu možete uzgajati sve vrste povrća i godišnji prirod će biti dovoljan za cijelu obitelj tijekom cijele godine. U sklopu većega povrtnjaka možete uzgajati i višegodišnje povrće: špargu, rabarbaru, hren i slično, te jagode i cvijeće za rez.

U malom vrtu ni povrtnjak ne može biti osobito velik; izaberite samo ono što je vrijedno vašega prostora, vremena i truda te ono što članovi obitelji osobito vole, a ne ono što u povrtnjaku zauzima mnogo mjesta, a jeftino je, kao npr. kupus. 

Kad se odlučite koje ćete vrste povrća uzgajati, valja izračunati površinu povrtnjaka na kojoj ćete moći uzgojiti dovoljno povrća za cijelu godinu. I koliku bi površinu trebalo izdvojiti za uzgoj pojedinih povrćarskih kultura? 

Smatra se da je za zdravu prehranu po osobi na godinu potrebno oko 80 do 100 kg raznovrsnoga povrća, ne računajući krumpir. Ako dobro iskoristite raspoloživu površinu i sastavite skladan plodored i raspored sjetve, u povrtnjaku površine 200 četvornih metara uz prosječan urod povrća možete uzgojiti – računajući da ćete na nekim gredicama na istoj površini uzgajati dvije kulture - oko 400 kg raznovrsna povrća na godinu, što bi trebalo biti dovoljno za četveročlanu obitelj. 

Ako se vaša obitelj sastoji od dva člana, bit će vam dovoljno stotinjak četvornih metara. 

Za peteročlanu obitelj morat ćete za povrtnjak odvojiti oko 250 četvornih metara. 

Podatke za tročlanu obitelj pronaći ćete u tablici koju prilažem uz ovaj tekst. 

U njoj je navedena godišnja potreba povrća po osobi za najvažnije vrste povrća, godišnja potreba za 3 osobe, prinos za svaku kulturu i potrebna površina za 3 osobe za svaku vrstu povrća posebno te ukupna površina za cijeli povrtnjak. 

Kako se služiti ovom tablicom pokazat ću vam na primjeru rajčice. Ako primjerice želite uzgojiti dovoljno rajčice za peteročlanu obitelj, vidjet ćete u tablici da je za jednu osobu potrebno uzgojiti oko 10 kg rajčice, što znači da za 5 osoba treba uzgojiti 50 kg. Ako je prosječni urod rajčice 3 kg, da biste uzgojili 50 kg rajčice morate je posaditi na 17 četvornih metara. Tako možete izračunati za svaku kulturu, sve podatke potom zbrojiti i dobit ćete ukupnu površinu vašega povrtnjaka. 

vrsta povrća	godišnja potreba po osobi (kg)	godišnja potreba za 3 osobe (kg)	prinos  (kg/m2)	potrebna površina za 3 osobe (m2)
kupus	10	30	4	7,5
kelj	5	15	3	5
cvjetača	5	15	3	5
korabica	3	9	2	4,5
rotkvica	1	3	1	3
crna rotkva	1	3	2	1,5
luk	10	30	3	10
češnjak	0,5	1,5	2	0,75
poriluk	2	6	2	3
luk srebrenac	1	3	2	1,5
mrkva	8	24	3	8
peršin	2	6	3	2
celer	2	6	2	3
pastrnjak	2	6	5	1,2
cikla	2	6	3	2
blitva	2	6	2	3
špinat	4	12	0,5	24
salata	6	18	2	9
matovilac	1	3	0,5	6
radič	1	3	1	3
endivija	3	9	1	9
rajčica	10	30	3	10
paprika	4	12	2	6
patlidžan	0,5	1,5	3	0,5
krastavci	5	15	3	5
tikvice	5	15	3	5
grašak	4	12	0,5 kg  zrna	24
grah mahunar	6	18	2	9
ukupno	106	318	---	134,2

 

Nadam se da će vam priložena tablica pomoći pri planiranju potrebne površine povrtnjaka i da ćete uzgojiti točno onoliko povrća koliko vam je potrebno za zdravu prehranu obitelji. Bude li uzgojena povrća malo previše za vas, sigurna sam da ćete naći nekoga kome ćete ga od srca darovati.